Savjetovalište za zdravu prehranu

hrana banner

 

+ - Hranjive tvari Click to collapse

Što trebamo iz hrane?

Pravilnom prehranom opskrbljujemo se hranjivim sastojcima koji omogućavaju da naše tijelo normalno funkcionira. Svaka hranjiva tvar u našem tijelu ima određenu ulogu, a pošto niti jedna namirnica ne sadrži sve hranjive tvari bitno je jesti raznoliko, tj. u prehranu uključiti što više različitih namirnica kako bi organizam dobio sve potrebne hranjive tvari.

Hranjive tvari koje unosimo hranom su:
1. Ugljikohidrati ili šećeri najvažniji su izvor energije za naše tijelo, pa od njih treba dolaziti više od polovice dnevnog unosa energije. Izvori ugljikohidrata su kruh, riža, žitne pahuljice, tjestenina, voće, povrće, mliječni proizvodi. Dijelimo ih na jednostavne (glukoza, fruktoza i laktoza) koji su zastupljeni u voću, povrću, mlijeku, medu i složene (škrob i celuloza) koji su najviše prisutni u proizvodima od žitarica i krumpiru. Složeni ugljikohidrati se duže probavljaju i daju duži osjećaj sitosti. Slastice i gazirana pića također su bogati ugljikohidratima, ali su nutritivno siromašni, pa ih treba izbjegavati. Iz jednog grama ugljikohidrata dobivamo 4 kcal. 

hrana1

2. Bjelančevine ili proteini su nam potrebni za izgradnju i obnavljanje stanica i tkiva, a imaju i neke specifične funkcije kao npr. prijenos kisika. Da bi se osigurala potrebna količina bjelančevina preporuka je da 10-15% ukupnog dnevnog energetskog unosa dolazi od njih. Bjelančevine su građene od aminokiselina koje dijelimo na esencijalne i neesencijalne. Esencijalne aminokiseline organizam ne može sam sintetizirati pa ih je neophodno unijeti hranom. Bjelančevine dobivamo iz namirnica životinjskog porijekla (meso, mlijeko, riba, jaja) i namirnica biljnog porijekla (mahunarke, žitarice, sjemenke, gljive). Zbog veće sličnosti sastavu ljudskog organizma bjelančevine životinjskog porijekla se bolje iskorištavaju i imaju veću biološku vrijednost. Iz jednog grama bjelančevina dobivamo 4 kcal.

hrana2

3. Masti ili lipidi važan su nam izvor energije jer daju 9 kcal energije po jednom gramu. Važni su i za apsorpciju vitamina topivih u mastima, izgradnju i održavanje stanica, služe kao izvor topline i štite tijelo od ekstremnih temperatura. Prema strukturi mogu se podijeliti na zasićene i nezasićene. Zasićene masti prisutne su uglavnom u namirnicama životinjskog porijekla, npr. punomasnom mlijeku, svinjskoj masti, maslacu, siru, dok nezasićene masti nalazimo u namirnicama biljnog porijekla, tj. različitim biljnim uljima. Dnevni unos masti preporučeno je ograničiti na 30% ukupnog energetskog unosa, ali da udio zasićenih masti ne prelazi 10%.

hrana3

4. Vitamini su organski spojevi, aktivni u malim količinama, pa ih ubrajamo u mikronutrijente. U tijelu svaki vitamin ima svoju određenu ulogu pa su nam svi neophodni za održavanje dobrog zdravstvenog statusa. Štite organizam od infekcija i bolesti, utječu na razvoj i rast organizma, omogućuju djelovanje enzima, reguliraju kemijske reakcije izmjene tvari u organizmu itd.
Dijelimo ih na vitamine topive u vodi (vitamini B skupine i vitamin C) prisutne u voću, povrću, žitaricama, mlijeku, jajima, mesu, kvascu i vitamine topive u mastima (vitamini A, D, E i K) prisutne u hladno prešanim uljima, ribljem ulju, jajima, maslacu, mlijeku, sjemenkama, zelenom lisnatom povrću.

hrana4

5. Minerali su mikronutrijenti koji su u organizmu važni za izgradnju kostiju i zubi, funkcioniranje staničnih membrana, reguliranje ravnoteže tekućine u tijelu, provođenje živčanih impulsa, kontrakciju mišića itd.
Kao i vitamini, svaki mineral ima određenu ulogu, pa potrebnu količinu moramo unijeti putem hrane. Neki od minerala koji su nam neophodni su željezo (crveno meso, zeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice, iznutrice, sušeno voće), magnezij (svježe voće i povrće, pšenične klice, soja, cjelovite žitarice, morski plodovi), kalcij (svježe mlijeko i svježi sir, razne vrste jogurta, banana, sušene marelice, smokve, brokula, šparoge), natrij (plodovi mora, perad, meso, alge) i jod (jodirana kuhinjska sol).

6. Voda je hranjiva tvar prisutna u namirnicama, ali je i sastavni dio našeg tijela.
Pomaže u regulaciji tjelesne temperature, transportu hranjivih tvari i kisika u tijelu, eliminaciji štetnih tvari, olakšava probavu, a kožu održava zdravom i lijepom. Zbog toga je važno da postoji ravnoteža između tekućine koju unesemo i izlučimo iz organizma. Vodu u organizam unosimo pitkom vodom, različitim napitcima (sokovi, čajevi, mlijeko) i hranom. Dnevne potrebe za vodom ovise o masi tijela, tjelesnoj aktivnosti, temperaturi okoliša, a većina ljudi dnevno treba piti oko 1,5 do 2l tekućine.

voda1

+ - Piramida pravilne prehrane Click to collapse

Osnovu pravilne prehrane čine raznolikost i umjerenost. Raznolikost podrazumijeva prehranu koja uključuje što više različitih namirnica, pogotovo sezonskih, jer niti jedna namirnica ne sadrži baš sve hranjive tvari koje čovjeku trebaju. Dok je čovjek zdrav niti jedne namirnice se ne mora odreći, mora samo pripaziti u kojoj količini i kako često je konzumira.
Piramida pravilne prehrane slikovito prikazuje koliko pojedine skupine namirnica trebaju biti zastupljene u našoj prehrani da bi se osigurale potrebne hranjive tvari i pozitivno utjecalo na zdravlje.

piramida pravilne prehrane

1. Žitarice i proizvodi od žita: čine temelj piramide, osnova su naše prehrane i glavni izvor energije, izvor su ugljikohidrata, ali sadrže i bjelančevine, vitamine B skupine i neke minerale. Preporuča se konzumacija cjelovitih žitarica i proizvoda od žita. U dnevnu prehranu treba uključiti 6 do 11 porcija namirnica iz ove skupine, pri čemu je porcija ona količina koja stane na otvoreni dlan

2. Voće i povrće: izvor su vitamina, minerala i vlakana koji pomažu probavi. Za ovu skupinu vrijedi preporuka „5 na dan“ , 2 porcije voća i tri porcije povrća, najbolje svježeg ili što manje prerađenog, pri čemu je porcija povrća ona količina koja stane na oba dlana, a porcija voća veličine stisnute šake ili pola čaše cijeđenog soka

3. Mlijeko i mliječni proizvodi: izvor su bjelančevina, vitamina A, vitamina B skupine, kalcija i fosfora. Njihov unos posebno je važan kod djece i adolescenata jer su neophodni za izgradnju kostiju i zubi. Konzumirati treba pasterizirane nemasne ili niskomasne mliječne proizvode, a preporučeni dnevni unos je 2 do 3 porcije dnevno, pri čemu je porcija jedna šalica

4. Meso, riba, jaja, mahunarke: namirnice iz ove skupine osiguravaju nam bjelančevine za izgradnju tijela, vitamine B skupine, te minerale željezo, cink i magnezij. Preporuča se unos nemasnog mesa i ribe. Preporučeni dnevni unos je 2 do 3 porcije dnevno, pri čemu je porcija količina koja stane na otvoreni dlan bez prstiju

5. Masti i ulja: važan su izvor energije, a omogućavaju i apsorpciju vitamina topivih u mastima, pa ih ne smijemo zanemariti. Ttreba izabrati namirnice koje sadrže nezasićene masti, npr. biljna ulja, orašaste plodove, ribu.

6. Slatkiši i grickalice: nemaju prehrambenu vrijednost, konzumirati ih treba što rjeđe i u malim količinama.

Tijekom dana potrebno je popiti i 1,5 do 2l tekućine, ovisno o tjelesnoj masi, aktivnosti, temperaturi zraka.

koliko pojesti u jednom obroku

+ - Indeks tjelesne mase (ITM) Click to collapse

Indeks tjelesne mase (ITM) ili Body Mass Index (BMI) jednostavan je način za procjenu uhranjenosti opće populacije. Izračun ITM-a temelji se na odnosu tjelesne težine i kvadrata visine pojedinca. Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije vrijednosti normalnog ITM-a iste su za oba spola i kreću se od 18,5 – 24,9 kg/m2. Ostale kategorije ITM-a su pothranjenost (ITM < 18,5 kg/m2), prekomjerna tjelesna masa (ITM od 25 do 29,9 kg/m2) i debljina ili pretilost (ITM ≥ 30 kg/m2).

Računanje ITM-a pomaže u procjeni rizika od pojave razvoja bolesti povezanih s pretilošću, poput hipertenzije, dijabetesa tipa 2, poremećaja razine masnoća u krvi, žučnih kamenaca, moždanog i srčanog udara, nekih vrsta raka itd. Viši ITM nosi sa sobom i veći rizik pobolijevanja od navedenih bolesti.

Pošto se kod odraslih osoba izračun ITM-a temelji samo na tjelesnoj masi i visini on nije savršena mjera, jer će se sportaši i osobe s visokim udjelom mišićne mase putem indeksa tjelesne mase kategorizirati kao da imaju „prekomjernu tjelesnu masu“ ili „debljinu“, usprkos niskom udjelu masnog tkiva. Starije osobe će zbog smanjenja udjela mišićne mase biti svrstane u kategoriju „normalne tjelesne mase“, iako zapravo imaju preveliki udio masnog tkiva. U takvim slučajevima potrebno je uzeti u obzir i neke druge mjere koje ukazuju na raspodjelu masnog tkiva u tijelu, kao npr. opseg struka ili određivanje udjela masnog i mišićnog tkiva bioelektričnom impedancijom. Opseg struka veći od 88 cm kod žena i 104 cm kod muškaraca smatra se rizičnim faktorom u pojavi kroničnih bolesti. Kod žena udio masnog tkiva trebao bi se kretati od 20-30%, dok je za muškarce preporuka 10-20%.
Računanje indeksa tjelesne mase ne preporuča se kod osoba koje boluju od poremećaja prehrane i trudnica.

+ - Tjedni jelovnici Click to collapse
+ - Recepti Click to collapse
+ - Redukcija tjelesne mase Click to collapse

Hrana koju jedemo osigurava nam energiju potrebnu za svakodnevno funkcioniranje organizma. Dnevne potrebe za energijom su individualne i razlikuju se ovisno o dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti i građi tijela. Izvor energije u hrani su masti, ugljikohidrati i bjelančevine, hranjive tvari koje nazivamo makronutrijentima. Energija koju dobivamo od makronutrijenata izražava se u kilokalorijama (kcal) ili kilodžulima (kJ).
Povećana tjelesna masa i pretilost nastaju kada hranom unosimo više energije nego što je tijekom dana potrošimo. U tom slučaju ta energija ostaje uskladištena u organizmu u obliku masnih naslaga. Povećana tjelesna masa i pretilost najčešće su posljedica loših prehrambenih navika i/ili nedovoljne fizičke aktivnosti.
Kod redukcije tjelesne mase dnevni energetski unos hrane potrebno je smanjiti za otprilike 500 kcal, ovisno o preporučenom dnevnom unosu za dob, spol, visinu i intenzitet tjelesne aktivnosti. Indeks tjelesne mase i individualne energetske potrebe moguće je izračunati pomoću ITM kalkulatora na stranici Savjetovališta za zdravu prehranu.
U nastavku je moguće pogledati primjer tjednog jelovnika za redukciju tjelesne mase u ljetnom periodu koji sadrži oko 1400 kcal po danu. Jelovnik je namijenjen zdravim odraslim osobama bez prehrambenih ograničenja.

appetite 1239057 1280

 

+ - Doručak – obrok za uspješne školarce i sve ostale Click to collapse

Ljetni praznici bliže se kraju i uskoro kreće još jedna školska godina. To je vrijeme u kojemu školarci, ali i njihovi roditelji, trebaju biti zdravi i puni energije kako bi bili u mogućnosti ispuniti sve školske i izvanškolske obaveze. Stoga osim nabavke školske opreme i nove garderobe treba misliti i o zdravoj, raznovrsnoj prehrani koja je važna za dobro zdravlje i jak imunitet.

dorucak 1

Doručak je prvi obrok koji će nakon noćnog posta omogućiti kretanje u nove radne pobjede. Stoga je važno da se ne odgađa predugo nakon ustajanja i nipošto ne preskače jer osigurava energiju za jutarnje aktivnosti, poboljšava koncentraciju i pamćenje i pridonosi boljem raspoloženju, a sve to je jednom školarcu i te kako potrebno. Djeca, ali i svi ostali koji doručkuju, lakše održavaju zdravu tjelesnu masu jer se redovitim doručkovanjem sprječava prejedanje tijekom dana. Djeca koja ne doručkuju ujutro sporije funkcioniraju i slabije rješavaju probleme koji se pred njih postave.

 

dorucak 2

Kako bi sve pozitivne stvari doručkovanja došle do izražaja važan je i kvalitetan izbor namirnica kako bi se osim energije unesle i potrebne hranjive tvari. Sitost nakon obroka važna je i djeci i roditeljima, ali nije svejedno hoćemo li je postići slatkim i/ili masnim obrokom koji će opteretiti probavu (npr. pekarskim proizvodima) ili obrokom koji će osigurati energiju koja se polako oslobađa i ne podiže naglo koncentraciju glukoze u krvi.

Zdrav i uravnotežen doručak treba uključivati:
- složene ugljikohidrate, npr. kruh i peciva od cjelovitog zrna, zobene, pšenične ili prosene pahuljice
- mlijeko, fermentirane mliječne proizvode i jaja kao izvor bjelančevina i kalcija
- voće i povrće kao izvor vitamina, minerala i vlakana.

Doručak treba biti raznolik i uključivati svježe i sezonske namirnice. Takav doručak trebao bi biti dovoljan da održi energiju do sljedeće užine ili ručka.

dorucak 3

Za doručak se može izabrati:

  • Integralni kruh ili pecivo s mliječnim namazom: namirnice punog zrna poboljšavaju probavu, a mliječni namaz s nižim sadržajem masti osigurava unos bjelančevina i kalcija
  • Žitne pahuljice s mlijekom ili jogurtom: žitne pahuljice osiguravaju energiju zbog visokog sadržaja ugljikohidrata, vitamine B skupine, željezo i cink. Mliječni proizvodi izvor su bjelančevina, vitamina B skupine, kalcija, magnezija i cinka. Ovaj obrok može se obogatiti dodatkom orašastih plodova (lješnjaci, bademi, orasi), raznih sjemenki (lan, sezam, suncokret, bundeva) i suhog voća (grožđice, brusnice, suhe smokve, datulje) čime ćemo dodati i zdrave masnoće, te dodatne vitamine, minerale i vlakna. Sladokuscima se može dodati i žličica meda.
  • Jaja: vrijedan su izvor bjelančevina i vitamina, a mogu se pripremiti na razne načine. Dobar izbor je omlet, koji se može napraviti s dodatkom sezonskog povrća, sira i začina.
  • Smoothie: sve kombinacije voća i ponekog povrća, uz dodatak zobenih pahuljica, svježeg sira, orašastih plodova, s mliječnim proizvodom kao bazom, osiguravaju zasitan i zdrav doručak. Posluženi u djeci zanimljivoj šalici ili sa slamkom biti će privlačan, brzinski obrok.
  • Slani muffini: napravljeni od jaja, svježeg sira ili jogurta, šunke i povrća mogu biti hranjiv, a djeci primamljiv obrok. Obično brašno može se, barem djelomično, zamijeniti integralnim, čime se povećava nutritivna vrijednost obroka.
  • Tekućina: voda, prirodni sokovi, čaj osiguravaju dovoljan unos tekućine, čime se sprječava dehidracija, ali i glavobolja, umor i manjak koncentracije koji se javljaju već kod blažeg nedostatka vode u tijelu.

 

dorucak 4

 

Ne preostaje ništa drugo nego zaključiti da je doručkovanje i te kako poželjna navika od koje djeca mogu samo imati koristi, pa ju je poželjno, ako već nije, uvrstiti u dječji dnevni raspored. U ovom slučaju to vrijedi i za roditelje, jer kako kaže poslovica: „Kad si gladan, nisi svoj“.

 

dorucak 5

+ - Prehrana za zdravo srce Click to collapse

Srce je naš organ koji neumorno radi. Za njega nema spavanja, slobodnih dana ni godišnjeg odmora jer se kisik i hranjive tvari moraju neprestano dostavljati našim stanicama. Mi mu u tome poslu možemo pomoći zdravim životnim stilom i pravilnom prehranom jer ćemo na taj način osigurati zdravlje krvnih žila i normalni krvni tlak, te osigurati dugovječnost ovog našeg vrijednog organa. Ako se vodimo principom „bolje spriječiti nego liječiti“ važno je da zdrave životne navike usvojimo prije nego srce oboli, jer ćemo u suprotnom samo imati više posla pazeći na svoje zdravlje.

srce

Bolesti srca u današnjem užurbanom svijetu jako su povezane s prehranom. Način prehrane u kojem prevladavaju zasićene masti, slatkiši i aditivi negativno utječe na zdravlje srca i krvnih žila. Kao zlatni standard pravilne prehrane nameće se mediteranska prehrana. Ovaj način prehrane predstavlja pravilnu i uravnoteženu prehranu koja organizmu osigurava sve potrebne hranjive tvari, a bogata je vlaknima, omega-3-masnim kiselinama, vitaminom D i antioksidansima koji su dobri za zdravlje srca.
Osnovni princip na kojem se temelji mediteranska prehrana je svakodnevni unos složenih ugljikohidrata (riža, tijesto, palenta, krumpir, proso, heljda), svakodnevni unos svježeg voća i povrća, upotreba mahunarki (tri do četiri puta tjedno), plave ribe (barem jedanput tjedno) i maslinovog ulja za začinjavanje jela. Preporuča se piti nemasno mlijeko i fermentirane mliječne proizvode, konzumaciju mesa ograničiti na dva puta tjedno, a uz večernji obrok popiti čašu crnog vina. Takvim načinom prehrane možemo pozitivno utjecati na zdravlje srca, te smanjiti rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti.

 

mediteranska prehrana

 

Cilj pravilne prehrane nije zabraniti tzv. nepoželjnu hranu, nego biti umjeren u njezinoj konzumaciji. Problem današnjeg užurbanog načina života je jednolična prehrana, pa stoga jelovnik treba obogatiti sa što više različitih namirnica i što više različitih boja. Na taj način osigurati ćemo umjerenost, raznolikost i uravnoteženost prehrane.
Za zdravlje srca treba biti oprezan i pri soljenju jela. Sol je u umjerenim količinama neophodna za zdravlje čovjeka, ali njezin pretjerani unos može rezultirati pojavom hipertenzije. Dio soli koja se dodaje u hranu može se zamijeniti začinima, čime se popravlja okus i miris jela, ali i postiže pozitivan utjecaj na zdravlje srca.

 

zacini 

Osim pravilne prehrane za zdravlje srca bitna je i tjelesna aktivnost. U skladu sa svojom dobi budite aktivni kada za to imate priliku. Šetajte, vozite bicikl, trčite, plešite, plivajte, krećite se jer vaše će vam srce biti zahvalno.

 

Visoki tlak 3

+ - Jesenska prehrana Click to collapse

Jesenska prehrana

Jedan od najčešćih savjeta u vezi zdrave prehrane kaže da treba jesti sezonske namirnice. Zbog toga je sada vrijeme da se nakon obilja ljetnih plodova prebacimo na one koje nam donosi jesen, a koji su prava nutritivna riznica i mogu nam pomoći u jačanju imuniteta kako bi zdravi i spremni dočekali zimu. Neki od tih plodova su jabuke, kruške, šljive, mandarine, bundeve, brokula, cvjetača, prokulice, orasi, vrganji i kesteni. Ovi jesenski plodovi očituju se bogatstvom boja, okusa i hranjivih tvari, a možemo ih pojesti sirove, od njih pripremiti brojna slana ili slatka jela ili ih preraditi i spremiti u obliku zimnice za hladne dane koji slijede.

 

plodovi jeseni

 

Jesensko voće, osim što je slatko i sočno, obiluje i vitaminima, mineralima, te raznim fitokemikalijama. Jabuke, koje nose naziv „kraljice voća“, štite srce i krvne žile, jačaju imunitet, poboljšavaju probavu, djeluju antioksidativno i pomažu kod stresa, umora i nesanice. Sada je prilika da iskušamo točnost poslovice „Jedna jabuka na dan tjera doktora van“ i svaki dan pojedemo ovaj ukusan i zdravi jesenski plod. Ni kruške i šljive ne zaostaju puno. Čuvaju zdravlje srca i kostiju, zbog visokog udjela vlakana poboljšavaju probavu, smanjuju kolesterol, te pomažu u sprječavanju dijabetesa i raka.

 

Assortment of fruits in a basket on the table. There are a lot of different raw fruits in the basket. Plums, peaches, apples and pears on the table. Healthy food concept. Banner

 

Idealna poslastica s malo kalorija, a puna vitamina je mandarina. Ovo citrusno voće, osim što pomaže u borbi sa suvišnim kilogramima sadrži i tvari koje nude zaštitu od dijabetesa tipa 2 i ateroskleroze čime se smanjuje rizik od razvijanja šećerne bolesti, srčanog i moždanog udara.

 

mandarin 3835620 1280

Ukusna, lako probavljiva i nutritivno bogata bundeva nekada je služila kao hrana za stoku, a danas se nalazi u brojnim vrhunskim jelima. Predstavlja idealnu namirnicu za mršavljenje, jer je zasitna, a siromašna kalorijama. Naravno da ima i ljekovita svojstva: djeluje protuupalno, pomaže smanjiti kolesterol, čuva oči od degenerativnih promjena, jača imunitet i potiče proizvodnju kolagena.

 

bundeva 

 

Brokula i cvjetača jesensko su povrće s mnogo vitamina i minerala, a malo kalorija. Vitamin C prisutan u ovom povrću jača imunitet, pomaže u borbi protiv infekcija i potiče zarastanje rana. Prisutna vlakna potiču probavu, osiguravaju ravnotežu dobrih bakterija u probavnom traktu, pomažu u smanjenju razine kolesterola i kontroli dijabetesa tipa 2. Zelene kuglice koje zbog specifičnog mirisa baš i nisu svima drage su prokulice. Zbog povoljnog utjecaja na zdravlje i kvalitetnog nutritivnog sastava bilo bi ih šteta izbaciti s jelovnika, jer one mogu poboljšati probavu i krvni tlak, pomoći u kontroli kolesterola i jačati imunološki sustav.

 

Cauliflower, Brussels sprouts and broccoli in colander. Wooden background. Top view

 

Orasi su plodovi koji su uglavnom sastojci ukusnih kolača i drugih slastica, ali bi zbog bogatstva vitamina, minerala i nezasićenih masnih kiselina trebali postati dio naše svakodnevne prehrane. Mogu se dodati u razna predjela, glavna jela i salate, te na taj način tijelu osigurati tvari koje djeluju protuupalno i antioksidativno, koje nas opskrbljuju energijom i daju osjećaj sitosti.

orasi

 Namirnica koja je često razlog izleta u šumu je vrganj, poznat i kao „kralj gljiva“. Predstavlja jedan od najboljih pojačivača imuniteta zbog visokog sadržaja -glukana, kao i biljni izvor vitamina D, koji se prirodno u našem tijelu stvara djelovanjem sunčevih zraka. Upravo nedostatak vitamina D može dovesti do osjećaja melankolije, često prisutnog u tmurnim jesenskim danima. Bogati su i selenom koji je izrazito jak antioksidans i željezom koje sprječava pojavu umora. Sve to trebalo bi biti poticaj da vrganje, kao i ostale gljive, uključimo u jesensku prehranu i omogućimo našem tijelu da spremno dočeka zimu. Na jesenskom stolu uvijek su dobrodošli i kesteni, pečeni ili kuhani, jer predstavljaju nutritivno vrlo vrijednu namirnicu. Zbog visokog sadržaja škroba kesten nadoknađuje potrošene zalihe energije u tijelu, proteini prisutni u njemu daju snagu našim mišićima, a vitamini i minerali jačaju naš imunološki sustav i sprječavaju pojavu anemije.

 

gljive i kesteni 2


Većinu ovih jesenskih plodova možemo spremiti za hladne zimske dane u obliku zimnice. To nam omogućuju razni oblici konzerviranja: sušenje, pasterizacija i sterilizacija, kiseljenje, smrzavanje. Na taj način možemo pripremiti razne pekmeze, ukiseljeno i sušeno povrće i voće, a plodove možemo i zamrznuti, te ih koristiti za izradu kolača, juha i raznih drugih jela u vrijeme kada nam nisu dostupni svježi.

 

zimnica